Forex blog

Vlada sad žuri po eure i dolare da u izbore ide punih džepova

Objavljeno: 29.01.2011., u kategoriji Forex blog

Velike su inozemne banke poèetkom ovog tjedna dostavile Ministarstvu financija indikativne ponude vezane uz izdanje euroobveznica. Time su zapoèete konkretnije pripreme za tu operaciju, a veæ iduæi tjedan mogao bi se definirati i krug aranžera izdanja u funkciji refinanciranja obveznièkog duga od 750 milijuna eura koji na naplatu stiže sredinom ožujka. Iako je raspoloženje investitora i dalje hirovito, a volatilnost jedno od važnijih obilježja europskog tržišta, europske su obveznice u ovom koraku prvi izbor, tim prije što su posljednji put vani takve izdane još prije godinu i pol.

 

Bijeg od kritika
U meðuvremenu je Hrvatska dvaput išla na dolarsko izdanje, što je sada rezervna opcija. No lako je moguæe da i ona doðe na red veæ do sredine godine. Meðu investicijskim bankarima procjenjuje se da bi to mogao biti tajming za drugi ovogodišnji izlazak na meðunarodno tržište mada nakon velike ožujske obveze otplate država ove godine nema krupnijih inozemnih dospijeæa, a gotovo pola milijarde dolara je u ovu godinu preneseno i od lanjskih obveznica. Usto što je i planom financiranja za 2011. država predvidjela veæi dio potreba (re)financiranja namiriti u inozemstvu, raèuna se da æe se zbog izbora jesen nastojati rasteretiti od operacija vanjskog zaduživanja države jer njih u pravilu prati halabuka poput “Vlada nas je opet zadužila”. Ovih se dana govori i o namjerama da dio dodatnih prihoda država ostvari i privatizacijom, ali pitanje je koliko æe se time smanjiti potrebe zaduživanja, osobito kad je u isto vrijeme podebljan plan investicija u javnom sektoru koji se dijelom oslanja na dužnièko financiranje javnih/državnih tvrtki.

Uza sve još nije baš zanemariv ni rizik ponovnog podbaèaja proraèunskih prihoda, što bi uz zamrznute rashode znaèilo nešto veæi deficit od planiranog, bilo vidljiv ili skriven, kroz rast neplaæenih obveza. Državnim proraèunom manjak je planiran na 14,9 milijardi ili 4,3% procijenjenog BDP-a, a na razini opæe države 16,3 milijarde ili oko 5% BDP-a. Kad se deficitu dodaju obveze koje dolaze na naplatu, ukupne potrebe financiranja penju se na 23,4 milijarde kuna za državni proraèun, odnosno gotovo 28 milijardi ukljuèujuæi i izvanproraèunske fondove. Središnja banka pak svoje procjene ukupnih potreba financiranja radi uz nešto širi obuhvat države, odnosno javnog sektora. Uz povrat duga umirovljenicima (oko 900 milijuna), potrebama se istièu Hrvatske autoceste kojima na naplatu stižu milijarde kuna kredita. U HNB-u barataju s oko 33 milijarde kuna ukupnih potreba javnog sektora za otplate dugova i financiranje deficita u 2011.

Teret jamstava
Dio analitièara pak smatra da su u smislu (re)financiranja podcijenjene potrebe lokalne države, što sugerira dodatnih milijardu-dvije potreba države u najširem smislu. A sve to ne ukljuèuje potencijalni teret jamstava brodogradnji. Kad je posrijedi HAC, upuæeni smatraju da æe toj državnoj tvrtki za otplate dugova i financiranje aktivnosti ove godine trebati oko šest milijardi kuna kredita. U HAC-u su nam odgovorili kako ove godine trebaju refinancirati 430 milijuna eura ili oko 3,2 milijarde kuna zajmova. O ukupnim potrebama zaduživanja zasad, kažu, ne mogu govoriti jer Vlada tek treba odobriti plan poslovanja za 2011. Bude li on na tragu dinamike zacrtane u sklopu èetverogodišnjeg plana graðenja, održavanja i upravljanja (iz koje za 2011. proizlazi približno dvije milijarde kuna) i ove je godine realno oèekivati da æe prihodi (oko 2,5 milijarde kuna) u konaènici biti kratki pa uz nove kredite za otplate starih treba raèunati i s novim zaduživanjem. Samo je pitanje hoæe li to biti za npr. 700, 800 milijuna ili milijardu kuna.

Spas u koncesiji?
Ukupna zaduženost HAC-a je na kraju 2010. iznosila 20,9 milijardi. Kako tvrde, u ukupnom dugu dugoroène su obveze sa 18,8 milijardi kuna potkraj rujna smanjene do kraja godine na 15,1 milijardu, dok su kratkoroène obveze sa 2,5 milijardi u posljednjem tromjeseèju porasle na 5,82 milijarde. Zbog golemih obveza premijerkin se savjetnik Željko Lovrinèeviæ ovih dana založio za koncesije za autoceste. To se, kaže, može riješiti relativno brzo, a i bolji je put do novca od ishitrenih privatizacija.

mega-shoes.com.ua
uniti.ua
bonacousa.com