Forex blog

Ukidanjem devizne klauzule nestala bi i devizna štednja

Objavljeno: 24.01.2011., u kategoriji Forex blog

 Ukidanje devizne klauzule dovelo bi do smanjenja kreditne aktivnosti banaka, rasta aktivnih kamatnih stopa te smanjenja štednje, mišljenja su bankara i ekonomista koji su u javnosti i ranije iznosili takva razmišljanja. Naime, o toj se tematici raspravlja više godina meðu hrvatskim ekonomistima, a u èetvrtak je Hrvatska udruga sindikata (HUS) podnijela i prijedlog za ocjenu ustavnosti devizne klauzule. Iz Hrvatske udruge banaka (HUB), pak, napominju da je cilj u ovom trenutku što skorije uvoðenje eura po ulasku u EU (minimum je dvije godine), a tada æe nestati i pitanje devizne klauzule.

HUB-u tako kažu da je poznato da valutnu klauzulu nisu izmislile banke. Ona je, naime, posljedica èinjenice da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u kojoj je veæina štednje u stranoj valuti. Ako bi se ukinula valutna klauzula samo u aktivi, to bi, naravno, otvorilo deviznu poziciju banaka, a sadašnji propisi Hrvatske narodne banke (HNB) to ne dopuštaju, jer devizne pozicije moraju biti uravnotežene (aktiva i pasiva) kako ne bi moglo doæi do nestabilnosti pri kretanju teèaja, objašnjavaju u HUB-u.

Podsjeæaju na primjer azijske financijske krize iz 1997. godine koja je nastala upravo zbog valutne neujednaèenosti banaka (pasiva u devizama, aktiva u domaæoj valuti), pa su tada nastali veliki gubici. I europski standardi regulacije banaka nameæu zaštitu od rizika instrumentima kao što je valutna klauzula u tom sluèaju, kažu u HUB-u. Napominju da u zemljama u kojima su meðunarodne financijske institucije preporuèile smanjivanje valutne klauzule ne postoji uravnoteženost devizne pozicije, na primjer, depoziti su 25 posto u stranoj valuti, a krediti 75 posto.

Iz toga slijedi da je jedino moguæe istodobno ukidanje valutne klauzule na obje strane, što u praksi znaèi ukidanje štednje u devizama, istièu u HUB-u i dodaju da je upravo kao rezultat usklaðivanja s EU-om u potpunosti liberalizirano kretanje kapitala, pa tako posljedice ukidanja štednje u devizama nije teško predvidjeti, a vjeruju da to nitko ne želi.

»Kada se raspravlja o ukidanju devizne kaluzule, nitko nije dao argument zašto bi se to èinilo. To je, naime, preslika jednog rješenja koji je provela Maðarska prošle godine. No, situacija izmeðu Hrvatske i Maðarske drastièno je drukèija«, istièe Zdeslav Šantiæ, glavni ekonomist SG Splitske banke. »Kada je rijeè o Maðarskoj, treba znati da je njihova valuta u vrijeme krize znaèajno deprecirala, što je otežalo financijsku poziciju njihovih graðana, a posljedica je bio porast takozvanih loših kredita (nenaplativi i teško naplativi krediti). Za razliku od Maðarske, u Hrvatskoj je kuna bila stabilna za vrijeme cijele krize, a HNB je provodio, ali i najavio da je i u buduænosti spreman provoditi, stabilan teèaj. Samim time po pitanju teèaja za graðane nije nastupilo pogoršanje uvjeta«, istièe Šantiæ. »Ukidanje valutne klauzule dovelo bi do poveæanja kamatnih stopa na kredite, a time bi i financijska pozicija graðana bila dodatno ugrožena«, istièe glavni ekonomist SG Splitske banke. »Ukidanje devizne klauzule nema smisla, jer aktiva i pasiva banaka mora biti usklaðena te stoga banke ne mogu imati depozite u eurima i inozemno se zaduživati u eurima, a da istodobno plasiraju kredite u kunama. To bi posljedièno dovelo do toga da bi banke morale destimulirati štednju u eurima, a stimulirati štednju u kunama, naravno s puno nižim kamatnim stopama, što bi dovelo do toga da bi graðani vrlo vjerojatno povukli svoju štednju iz banaka ili je prebacili u inozemstvo«, pojašnjava Šantiæ. Nameæe se pitanje, dodaje, po kojoj bi cijeni graðani bili spremni štedjeti u kunama, »jer znamo da graðani imaju negativna iskustva s hiperinflacijom i devalvacijom od prije tridesetak godina«.

»Bi li kamatna stopa na štednju u kunama trebala biti 10 ili 12 posto, to je teško reæi, ali èinjenica jest da bi to dovelo i do rasta kamatnih stopa na kredite, što bi dodatno opteretilo graðane, ali bi smanjilo i kreditnu aktivnost banaka«, zakljuèuje Šantiæ.

Hrvoje Stojiæ, glavni ekonomist Hypo banke, veæ je ranije isticao da je cijela operacija ukidanja valutne klauzule u Maðarskoj na kraju prebaèena na teret poreznih obveznika. Kao preduvjet za ukidanje valutne klauzule, Stojiæ je tada naglasio nužnost postojanja dugoroène kunske krivulje kako bi se mogla pravilno odrediti cijena kunskih izvora i kunskih plasmana, odnosno da bi država trebala izdavati dugoroène kunske obveznice pravilnom vremenskom dinamikom.

Još uvijek je povoljnije otplaæivati kredit u 'švicarcima' nego u eurima

 Procjenjuje se da je udio kredita u švicarskim francima u Hrvatskoj dvostruko manji nego u Maðarskoj (u Maðarskoj je udio takvih kredita 30 posto od ukupnih, a u Hrvatskoj 15 posto). Prema analizama koje su proveli analitièari SG-Splitske banke, graðanin koje je podigao kredit od 100.000 eura u švicarskim francima poèetkom 2006., nakon pet godina platio je ukupno 16.000 kuna manje nego da je iste godine uzeo taj iznos kredita u eurima. Pod tim se podrazumijevaju, naravno, kamate koje su vrijedile za kredit u 'švicarcima' i eurima, a ukljuèene su i teèajne razlike koje su se dogodile vezano uz švicarski franak, posebice zadnjih godinu dana, po svim važeæim kamatnim stopama koje su se primjenjivale na oba kredita te uz teèaj koji se mijenjao znaèajnije kod 'švicarca'. Glavnica je, naravno, poveæana zbog teèajnih razlika, ali taj gubitak ne nastaje osim ako se ne obavi konverzija iz švicarskih franaka u euro ili ako se krene prodavati stan, a cijene su, naravno, u eurima.

meta-osvita.com
vanco.com.ua
bonacousa.com