Forex blog

Svaki graðanin Hrvatske krajem 2011. dugovat æe 15 prosjeènih plaæa

Objavljeno: 07.02.2011., u kategoriji Forex blog

Krajem ove godine hrvatski æe vanjski dug, prema Vladinim projekcijama, dosegnuti 47,6 milijardi kuna, što znaèi da æe u prosjeku svaki graðanin dugovati 10.747 eura ili oko 80 tisuæa kuna ili 15 prosjeènih plaæa u državi. Poveæanje je to duga po glavi stanovnika za oko 500 eura u odnosu na 2010. godinu, odnosno ukupan vanjski dug æe se, prema Vladinim procjenama, u ovoj godini poveæati za oko 2,2 milijarde eura. Ostvare li se planovi o rastu BDP-a od 1,6 posto, vanjski æe dug u ovoj godini biti za oko tri posto veæi od BDP-a, odnosno svega što æe Hrvatska stvoriti do kraja 2011. godine.   

Najveæi »doprinos«

Zabrinjavajuæu razinu od sto posto BDP-a vanjski dug veæ je premašio u 2010. godini i iznad te razine držat æe se, procijenili su u Vladi, i do kraja 2013. godine. U toj æe godini hrvatski vanjski dug dosegnuti 52,515 milijardi eura, odnosno svaki æe graðanin, i oni tek roðeni i oni najstariji, dugovati 11.852 eura, pa ako ne bude znaèajnijih promjena u teèaju kune dug po glavi stanovnika bit æe 88 tisuæa kuna.

Ako se Vladine projekcije o vanjskom dugu ostvare, to æe znaèiti da se u dvije i pol godine Vlade Jadranke Kosor, od srpnja 2009. do kraja ove godine, vanjski dug Hrvatske poveæao za šest milijardi eura što je 200 milijuna eura po mjesecu. U tih 30 mjeseci svaki graðanin dodatno æe biti »zadužen« za 1.354 eura. Zasad je u mandatu premijerke Kosor dug porastao za oko èetiri milijarde eura, odnosno mjeseèno se poveæavao za 222 milijuna eura. Najveæi »doprinos« poveæanju inozemne zaduženosti Hrvatske dala je Vlada pod vodstvom Ive Sanadera za èijeg se mandata u pet i pol godina, vanjski dug poveæao za 21,6 milijardi eura, ili gotovo 3,8 milijardi eura po godini, što znaèi da je mjeseèno rastao za 310 milijuna eura. U tih pet i pol godina stvoreno je èak 45 posto ukupnog hrvatskog vanjskog duga, a svakom je graðaninu na leða natovareno dodatnih 4,6 tisuæa eura vanjskog duga.

U vrijeme Vlade Ivice Raèana dug je, prema podacima HNB-a, narastao za oko deset milijardi eura, odnosno udvostruèio se u odnosu na prvo desetljeæe hrvatske samostalnosti, i krajem 2003. godine iznosio je 20 milijardi eura. Ta je vlast u prosjeku mjeseèno podizala inozemnu zaduženost za 208 milijuna eura, odnosno poveæala je dug po glavi stanovnika za 2.257 eura. Tako je u razdoblju od 2000. do kraja 2010. godine hrvatski vanjski dug narastao za 4,5 puta. Prema, podacima HNB-a, vanjski dug same države poveæao se sa 3,8 milijardi eura s kraja 1999. godine na 5,9 milijardi eura krajem 2003. godine i na toj se razini zadržao do danas. U to nisu ukljuèena jamstva i obveze HBOR-a.

U ovoj godini, takoðer prema izraèunu središnje banke, na naplatu ukupno dolazi više od deset milijardi eura, od èega æe država morati vratiti 940 milijuna eura što æe uèiniti novim zaduživanjem. Država æe za pokrivanje kamata i otplate starih kredita morati podiæi oko 14 milijardi kuna kredita, ali još toliko æe se morati zadužiti za pokrivanje manjka u državnom proraèunu. Zbog toga æe i javni dug, odnosno inozemni i unutarnji dug države, u 2011. godini narasti na više od 150 milijardi kuna, s ovogodišnjih 138 milijardi kuna i dosegnut æe 44,2 posto BDP-a.

www.love-shop.com.ua/
stuloff.com.ua
profshina.kiev.ua/