Forex blog

RBAnalize: Buðenje gospodarstva tek u ljetnoj sezoni

Objavljeno: 26.04.2011., u kategoriji Forex blog

Naznake oporavka koje su se javile u treæem tromjeseèju prošle godine, kada je nakon sedam uzastopnih tromjeseèja zabilježen rast BDP-a od 0,3 posto, raspršio je pad od 0,6 posto u posljednjem tromjeseèju. Gospodarska aktivnost nije pojaèana ni na poèetku ove godine. Industrijska proizvodnja smanjila se u prva dva mjeseca za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok meðugodišnji pad zaposlenosti iznosi nešto nižih 2,6 posto zahvaljujuæi pozitivnom doprinosu zapošljavanja u javnom sektoru. Zaposlenost je najintenzivnije pala u graðevinarstvu, u posljednjih dvanaest mjeseci za 11,7 posto u skladu s oèekivanjima nakon dvoznamenkastog pada investicija u fiksni kapital.

U 2011. godini predviðamo tek blagi rast BDP-a od 1,0 posto na osnovi uspješne ljetne turistièke sezone i oporavka potrošnje u drugom polugodištu. Pozitivna kretanja prisutna su u podruèju odnosa s inozemstvom. Deficit raèuna tekuæih transakcija platne bilance smanjio se prošle godine na svega 1,4 posto BDP-a zbog stagnacije uvoza roba, što je posljedica izostanka oporavka potrošnje te snažnog pada investicija. Ostvareni rast izvoza roba i usluga stabilizirao je inozemni dug. Dug privatnog sektora nije se poveæao, za razliku od javnog sektora, èiji se dugoroèni inozemni dug i dalje poveæava uslijed financiranja neprilagoðene državne potrošnje. U prvom tromjeseèju ove godine država je otplatila dospjelu euroobveznicu od 750 milijuna eura, a zatim je na amerièkom tržištu izdala novu obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi dolara. U drugom tromjeseèju oèekujemo još jedno izdanje obveznice na europskom tržištu u približno istom iznosu.

Strukturni problem dvostrukog deficita (platne bilance i proraèuna), koji je ogranièavao primjenu mjera za voðenje antirecesijske ekonomske politike u razdoblju globalne krize, sveo se na problem održivosti javnih financija. Za razliku od zemalja u okružju, Hrvatska ni u 2011. godini ne oèekuje smanjenje deficita proraèuna. Razina javnog duga u odnosu na BDP krajem prošle godine iznosi 42 posto, što ne ugrožava zadovoljavanje Maastrichtskih kriterija za ulazak u EMU, ali zabrinjava brzi rast javnog duga zbog neprekidno visokog deficita proraèuna.

Mjera zamrzavanja rashodne strane proraèuna u uvjetima stagnacije ili pada BDP-a nije dovoljna za uravnoteženje javnih financija, posebice zbog oèekivanog pretvaranja dospjelih državnih garancija u javni dug. Naime, u sklopu pretpristupnih pregovora Hrvatske s EU odvija se proces restrukturiranja brodogradnje, koji je nužan za zatvaranje poglavlja broj 8 – Tržišno natjecanje. Uz poglavlje broj 23 – Pravosuðe i temeljna ljudska prava radi se o najzahtjevnijem podruèju za usklaðivanje s pravilima EU jer zahtijeva provoðenje nepopularnih strukturnih reformi.

atl-service.kiev.ua/
sisters.com.ua
sisters.com.ua