Forex blog

Premijerka Kosor najavljuje uvoðenje ‘bankarskog poreza’

Objavljeno: 14.02.2011., u kategoriji Forex blog

Premijerka Jadranka KosorPremijerka Kosor æe, prema Vjesnikovim saznanjima, upozoriti bankare da èim prije poènu spuštati kamatne stope na sve vrste kredita. Ne uèine li to, u Banskim dvorima se ozbiljno razmišlja o uvoðenju nameta jednakog »maðarskom modelu«.

Do razgovora na tu temu došlo je nakon sastanka s èlanovima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prošlog petka, koji su se takoðer žalili na poslovanje bankarskog sektora koji, unatoè odliènom poslovanju u prošloj godini, kada su ostvarili dobit prije oporezivanja u visini 4,6 milijardi kuna, nije uèinio ništa za gospodarstvo i graðane. Lanjska dobit je, inaèe, gotovo 400 milijuna kuna viša nego godinu prije.

Osim toga, ta razlika od 2009., kada je osam banaka ostvarilo 651,6 milijuna kuna gubitaka, snižena je prošle godine za 533 milijuna kuna, odnosno pet je manjih banaka ostvarilo gubitak od 118,6 milijuna kuna. Istina, prije dvije godine veæina je gubitka bila od jedine banke u domaæem vlasništvu – Hrvatske poštanske banke, koja je izgubila 444 milijuna kuna, ali i, unatoè tome, gubici su smanjeni, što znaèi da se bankarski sektor 'izvukao' iz blage krize. S time da financijske institucije još nisu objavile na domaæem tržištu kapitala izvješæa o poslovanju u 2010., pa je još nemoguæe vidjeti koliko su zapravo zaradile od kamata, ali i naknada. Bolje reèeno, opomena koje graðane skupo koštaju, a same banke tek vrijednost poštanskih troškova i tiskanja.

Nadalje, da su strani vlasnici najveæih banaka u Hrvatskoj zadovoljni obavljenim poslom vidljivo je i iz sluèaja Zagrebaèke banke. Naime, prema dostupnim informacijama, na domaæoj burzi vidljivo je da je za nagradu zaposlenika ove godine u veljaèi kupljeno 115.556 dionica Zabe, što je po vrijednosti zadnjeg trgovinskog dana prošlog tjedna iznosilo 31,9 milijuna kuna. To zapravo i ne treba èuditi, jer ako se pogledaju odluke Glavne skupštine najveæe banke u Hrvatskoj, onda se vidi da je za poslovanje u 2009., za koju su domaæi bankari govorili da je bila iznimno teška, vlasnicima Zabe (rijeè je o skrbnièkom raèunu u UniCredit Austria) isplaæeno više od milijarde kuna u dividendi. Istodobno je druga najveæa banka u zemlji – Privredna banka Zagreb, isplatila vlasnicima iz talijanske Intese Sanpaulo 248 milijuna kuna. Tako je lani iz dvije najveæe banke izvuèeno 1,25 milijardi kuna. Kako su ove godine rezultati èak i malo bolji, može se oèekivati da æe stranci dobiti otprilike isti iznos. Stoga i ne èudi da Talijani imaju kamatne stope od dva do tri posto, a Hrvati od šest posto. Kada se te dvije banke u Hrvatskoj pita zašto je tome tako, kao glavni razlog napominju rizik poslovanja, no službeni podaci pokazuju da su hrvatski graðani mnogo revniji u plaæanju kredita od Talijana, pa se rizik poslovanja i ne može uzeti za ozbiljno. Što se tièe ostalih triju velikih banaka, teško je reæi je li dividenda isplaæena, jer je lani u nekadašnjoj Rijeèkoj banci, a sadašnjoj Erste banci, došlo do istiskivanja malih dionièara, pa više nema obveze objavljivanje na burzi, dok Raiffeisen i Hypo banka nikad nisu ni bile izlistane na hrvatskom tržištu kapitala.

Kako bilo, premijerka Kosor æe od bankara zatražiti snižavanje kamatnih stopa da bi se time pokrenulo i tržište nekretnina, jer banke 'sjede' na više od 10.000 neprodanih stanova koji zjape prazni, a banke ne žele sniziti kamatne stope, ali ne dopuštaju ni pad cijena. Prema mišljenju analitièara, bez nižih cijena stambenih kvadrata, ali i nižih kamatnih stopa na kredite tog tipa neæe biti ni oporavka graðevinskog sektora, koji je u godinama prije krize bio zamašnjak gospodarskog rasta i razvitka. Danas hrvatskim graðevinarima preostaje tek boriti se za poslove u Rusiji i(li) Bliskom i Srednjem istoku.

Što se pak tièe prijetnje o uvoðenju 'maðarskog modela', predsjednica Vlade je još prošlog ljeta pokušala uvesti porez bankama, ali popustila je pod prijetnjom bankara iz èetiriju najveæih banaka da æe to dovesti graðane na 'prosjaèki štap', tj. bankari bi svoje troškove prelili na svoje komitente. Kao što su prebacili i valutni rizik, odnosno deviznu klauzulu koju plaæaju graðani. I to su najviše platili oni koji su podigli kredite u švicarskim francima. Istina, želja za uvoðenjem oporezivanja banaka prošlog ljeta bila je inspirirana visokim proraèunskim deficitom, za èije bi krpanje dobro došlo 1,9 milijardi kuna koje bi se 'ulile' u proraèun.

Ta je inicijativa 'posvaðala' i ekonomske savjetnike predsjednice Vlade. Borislav Škegro je bio protiv, a Željko Lovrinèeviæ za namet bankarskom sektoru. Potrebno je napomenuti da je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) bio protiv. Prošle jeseni, kada je bilo jako blizu uvoðenje poreza bankama, i brojni politièari su se medijski oglasili, pa su tako svoje protivljenje u ime SDP-a izrekli i predsjednik stranke Zoran Milanoviæ, ali i glavni ekonomski strateg Branko Grèiæ. Od vladajuæih, iz HDZ-a nije bilo jedinstvenog mišljenja, dok je glavni koalicijski partner – HSS, odnosno njegov prvi èovjek Josip Frišèiæ kazao da je on za porez bankarskom sektoru, jer su svi ostali dali svoj doprinos rješavanju krize. Takoðer je napomenuo da je njima bilo najlakše jer su Vlada, država, odnosno Šuker bili njihova najbolja mušterija; što je u proraèunu veæa rupa, to æe biti više potraživanja.

Inaèe, jedan od protuargumenata uvoðenju poreza bankama, i onda i sada bit æe potrebe države za financiranjem – kako pristiglog duga, tako i za potrebe proraèuna. No, Vjesnik takoðer doznaje da se ove godine država neæe zaduživati kod domaæih banaka, nego samo na stranom tržištu, èime bi bankama u Hrvatskoj trebalo ostati dovoljno 'prostora' za snižavanje kamatnih stopa za graðane i tvrtke. Inaèe, i poznata tvrtka za porezne savjete Zgombiæ& Partneri prošle jeseni se bavila uvoðenjem poreza bankama, a u njihovu je struènom radu napomenuto da æe banke u roku 24 sata obavijestiti korisnike kredita o adekvatnom poveæanju kamatne stope, èime æe stopostotno prevaliti svoj porez na aktivu na graðane. Ti porezni savjetnici su stoga preporuèili da postoje porezi na banke koji se mogu uvesti, a da to banke ne košta ni jedne jedine lipe. Oni su predložili da se uvede porez po odbitku (withholding tax) na banke, koji inaèe postoji u našem poreznom sustavu, ali su banke od njega izuzete. Naime, kad hrvatska banka primi od svoje inozemne majke kredit ili depozit kojim financira svoje poslovanje u Hrvatskoj, na plaæene kamate na takve kredite ili depozite ne plaæa nikakav porez, dok ostale tvrtke plaæaju u takvim sluèajevima porez po odbitku od 15 posto. Pritom, tako plaæen porez uraèunavao bi se u poreznu obvezu banke-majke u inozemstvu tako da na razini majka-kæer banke ne bi plaæale ni lipe ili centa više poreza, ali bi se taj porez uplatio u hrvatski proraèun, a ovako se slijeva u inozemne proraèune. Tekst se završava pitanjem: zašto bi Hrvatska ubirala taj porez kad ga mogu ubirati druge države?

Maðarska uvela porez na banke unatoè protivljenju MMF-a i EU-a

Maðarska vlada privremeni porez na banke uvela je krajem srpnja prošle godine, netom nakon što je država prekinula suradnju s Meðunarodnim monetarnim fondom (MMF). Banke s bilancama 'teškim' više od 50 milijardi forinti (više od 183 milijuna eura) oporezuju se po stopi od pola posto. Bankama èija bilanca ne prelazi taj prag odreðena je niža porezna stopa od 0,15 posto. Prema projekcijama, porez je trebao poveæati proraèunske prihode iz financijskog sektora s 13 milijardi forinti na èak 200 milijardi forinti.

Glavni razlog uvoðenju poreza na banke jest pokušaj dostizanja ciljanog manjka proraèuna od 3,8 posto, koji je kriterij za daljnje dobivanje pomoæi Europske unije i MMF-a. Uvoðenje poreza na banke izglasano je gotovo plebiscitarno u maðarskom parlamentu, èemu je pridonio i govor premijera Viktora Orbana. On je prije glasanja kazao da je neprihvatljivo banke tretirati kao svete krave u uvjetima globalne krize koju su i izazvale. Meðutim, MMF i EU usprotivili su se uvoðenju poreza, ocijenivši ga štetnim za investicijsku klimu i gospodarski rast.

Unatoè kritikama, Orbanova desna vlada nije htjela odustati od poreza. Upravo suprotno, od ove godine krizni porez plaæat æe i energetske, telekomunikacijske i maloprodajne tvrtke. Neke je banke maðarski porez nagnao na smanjenje prisutnosti i posljedièno otpuštanje zaposlenika. Tako je Erste banka sredinom prosinca najavila zatvaranje 17 filijala u Maðarskoj i otpuštanje 181 zaposlenika jer im je porez snažno poveæao troškove poslovanja. S druge strane, talijanski UniCredit je prije nekoliko dana najavio otvaranje 120 novih poslovnica u Maðarskoj tijekom sljedeæih pet godina.

Britanija poveæava poreznu stopu s 0,05 na 0,1 posto

Svoju verziju poreza na banke u lipnju prošle godine predstavila je i Velika Britanija. Ministar financija George Osborne zamislio je da se porez plaæa kao postotak na aktivu kreditne institucije. Vladin plan isprva je predviðao postupno uvoðenje poreza po stopi od 0,05 posto. Niska poèetna stopa trebala je biti uvedena zbog još slabašnog gospodarskog oporavka na Otoku. Meðutim, britanska je vlada prije nekoliko dana odluèila poveæati poreznu stopu na 0,1 posto. Viša stopa primjenjivat æe se veæ od ožujka.

Prema raèunici, poveæanje stope donijet æe riznici 800 milijuna funti više, a ukupno bi se prihodi od poreza na banke tijekom ove godine trebali popeti na 2,5 milijardi funti. Banke æe kasnije plaæati 0,075 posto poreza na visinu aktive. Prema rijeèima ministra Osbornea, viša stopa poreza se uvodi jer banke pokazuju snažniji oporavak poslovanja od oèekivanja.

Poveæanje poreza ipak je potaknulo kritike da je rijeè o politièki motiviranom potezu. Meðutim, Osborne je takve optužbe odbacio. »Tu je rijeè o ekonomiji i potrebi da banke daju pošten doprinos zatvaranju proraèunskog deficita. Rijeè je o znatnom iznosu koji æe vladi pomoæi u upravljanju proraèunskim manjkom«, kazao je Osborne za BBC Radio 4. Unatoè odluci o dodatnih 800 milijuna funti nameta, britanski laburisti nisu zadovoljni vladinom politikom prema bankama. Kako je izjavio èlan Laburistièke stranke Ed Balls, vlada ustvari smanjuje poreze bankama jer je uvela niži korporativni porez i porez na bonuse. Osborne je odbacio Ballsove ocjene, kazavši da banke sada plaæaju više poreze nego u mandatu prošle vlade.

klats.kiev.ua
www.sisters.com.ua
vanco.com.ua