Forex blog

Novi zakon protiv sive ekonomije

Objavljeno: 09.02.2011., u kategoriji Forex blog

 Državni inspektori prema tom æe zakonu moæi ulaziti u kuæe, garaže i poslovne objekte na temelju dojave o neregistriranoj djelatnosti, što im dosadašnje norme nisu omoguæavale. Sadašnji zakoni ogranièavaju inspektora, koji je mogao provjeravati poslovanje iskljuèivo registriranih poslovnih subjekata, što je dovelo do paradoksa da sustav nije mogao reagirati na oèite primjere neprijavljenog rada.

Obrtnici su èesto navodili problem neprijavljenog rada koji rezultira nelojalnom konkurencijom i cjenovnim dumpingom. Hrvatska obrtnièka komora, naroèito u mandatu bivšeg predsjednika Mate Topiæa, tražila je donošenje zakona o suzbijanju rada na crno, no ovaj se zakon time neæe baviti.

Naime, nekoliko zakona bavi se temom rada na crno i suzbijanjem sive ekonomije a novi bi zakon trebao poslužiti da se izbjegne izmjene i dopune niza normi i ovlasti pojedinih institucija poput Porezne uprave i Državnog inspektorata. Ovdje je rijeè o takozvanim poslovima u 'fušu', odnosno uslugama èišæenja po kuæama, pranju stubišta, sitnim kuænim popravcima, frizerskoj djelatnosti te o nizu drugih usluga koje se obavlja bez registracije i plaæanja poreza. Intencija zakona je prihode ostvarene u sivoj zoni legalizirati kroz oporezivanje. Saznajemo da æe zakon sadržavati listu zanimanja koja æe odrediti na koje æe se sektore gospodarstva odnositi povoljniji rad. Navodno je HOK radi zaštite legalnih obrtnika inzistirao da lista bude što uža, kako obrtnici ne bi dobili legalnu nelojalnu konkurenciju.

»Nakon razmatranja više prijedloga i argumenata za i protiv, struèna radna skupina zakljuèila je da je prihvatljivije rješenje ne navoditi u zakonu ili podzakonskim aktima liste zanimanja, veæ da je nužno odrediti uvjete pod kojima se neregistrirana djelatnost smatra zabranjenom kako bi sve djelatnosti bile u jednakom položaju«, stoji u službenom odgovoru iz Komore, koja pozdravlja donošenje zakona.

»HOK je još 2000. po uzoru na neke zemlje EU-a predložio donošenje zakona o sprjeèavanju neregistriranih djelatnosti, a tijekom 2010. obnovili smo svoje prijedloge: uvoðenje kazni za osobe koje obavljaju obrt bez obrtnice, propisivanje Državnom inspektoratu obveze provjere registracije obrta pod nadzorom, poveæanje kazni te ubrzanje postupaka i oduzimanje dobiti stvorene nelegalnim radom«, navode u HOK-u, istièuæi da je jedino novi zakon trajno rješenje problema.

Pojašnjavaju da uz represivne mjere treba omoguæiti obrtnicima da prežive prvu godinu poslovanja, a poveæanjem granice za obvezni ulazak u sustav PDV-a stimulirali bi se obrtnici za rad u 'bijeloj' ekonomskoj zoni prijavljenog poslovanja.

 Kako je rijeè o niskim naknadama i popunjavanju kuænog budžeta, a ne o unosnoj zaradi, radna skupina imala je na umu da je porezna evazija u ovom dijelu gospodarstva pravilo i navika koja æe se teško iskorijeniti. Ipak, sitni 'fuševi' i zarada 'sa strane' nose, prema nekim procjenama, èak 16 posto ukupnoga gospodarstva. Unatoè provedenim istraživanjima, nema konkretnih podataka o razini sive ekonomije u Hrvatskoj, jer se njezini razmjeri procjenjuju u rasponu od 22 do 34 posto, dok nedavno istraživanje Svjetske banke navodi da je razmjer sive ekonomije u Hrvatskoj oko 35 posto BDP-a. U tu se procjenu ukljuèuju i prihodi ostvareni kriminalnim djelatnostima te prihodi od neprijavljenih djelatnosti i rada na crno.

Iako Nacrt zakona nije do kraja definirao hoæe li se neregistrirani rad oporezivati postotno ili æe èistaèice, frizerke i majstori ubuduæe plaæati paušalni iznos državi, doznajemo da se prouèavao slovenski model.

Slovenci su godinu poèeli novim zakonom o tzv. malom delu, koji regulira upravo poslove kojima se dopunjuje budžet. Rad do 60 sati mjeseèno, uz maksimalni godišnji prihod od 6000 eura, oporezuje se po stopi od 29,5 posto, odnosno za 8,5 posto povoljnije nego stalno zaposlenje. Zakon je veæ izazvao niz protesta u studentskoj populaciji koja je novim pravilima ošteæena, jer je studentski ugovor do sada bio optereæen sa samo 14 posto.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, nije siguran postoji li naèin da se ljudi iz skupine koju zakon obraðuje privuku iz sive u bijelu zonu poslovanja. »Siromah koji nema od èega živjeti ima pravo ukrasti kruh«, parafrazira Sever poznatu izreku, istièuæi da je ljudima koji rade u tamnijim zonama to jedini naèin preživljavanja. »Iako se neregistriranim radom istodobno smanjuje moguænost otvaranja novih radnih mjesta u sustavu, važno je znati da rad u sivoj zoni nekima znaèi preživljavanje«, istièe Sever, pa napominje da æe se oporezivanjem cijena rada poveæati, što æe smanjiti potražnju za odreðenim uslugama.

Analitièar Société Générale – Splitske banke Zdeslav Šantiæ upozorava da je siva ekonomija posljedica visokih doprinosa, ali i strukture domaæega gospodarstva u kojem prevladavaju usluge. »Protiv sive ekonomije treba se boriti metodom mrkve i batine«, kaže Šantiæ, koji ne vjeruje da æe novi zakon omoguæiti državi rastereæenje cijene rada kroz smanjivanje doprinosa, nego prostor za takav potez vidi u daljnjem smanjenju državnih rashoda.

 Najjeftiniji ugovor – studentski

Najjeftiniji oblik ugovora u Hrvatskoj je studentski ugovor na koji se, uz proviziju za Studentski centar, plaæaju doprinosi od otprilike 19 posto na bruto iznos, ali njega imaju pravo koristiti samo redoviti studenti. Ugovor o djelu ima visoke troškove, pa se njime ne stimulira prijavljivanje djelatnosti, što bi znaèilo da bi èistaèica stubišta, kada bi se mogla koristiti tim oblikom rada, oko 40 posto sadašnjih prihoda morala izdvojiti državi kako bi legalno obavljala svoju djelatnost.

Siva ekonomija pomaže u krizi

Od poèetka krize u ljeto 2007., bankarski analitièari krenuli su analizirati kako se odreðene ekonomske sfere ponašaju u doba gospodarskih problema. Tako su se analitièari Deutsche Bank bavili sivom ekonomijom, a njihovo izvješæe objavljeno prošlog proljeæa pokazalo je da ona može pomoæi gospodarstvu da lakše preživi krizu. No, to vrijedi samo ako je udjel sive ekonomije u bruto domaæem proizvodu (BDP) mali, tj. oko deset posto ili, pak, ako je veæi od 20 posto.

Procjene sive ekonomije u Hrvatskoj, koja obuhvaæa širok spektar nelegalnih poslova vezanih uz drogu, prostituciju, krijumèarenje, ali i izbjegavanje plaæanje poreza, rad 'na crno' i slièno, variraju od 16 posto prema podacima Ekonomskog instituta iz 2005., pa sve do visokih 30 do 40 posto. Treba napomenuti da službene procjene naginju donjem kraju intervala, dok su neslužbene procjene pesimistiènije. No, i to je poboljšanje, jer su istraživanja s kraja prošlog stoljeæa pokazivala udjel izmeðu 22 i 34 posto. Uzme li se u obzir godišnje opadanje sive ekonomije od 0,3 posto, opet se dolazi do velikog raspona moguæe stope sive ekonomije izmeðu 16 i 26 posto.

Analitièari se slažu da siva ekonomija tijekom krize jaèa, a takav trend najavili su i hrvatski ekonomisti. Hrvatska porezna baza je uska, a optereæenje teško, izjavio je za èasopis Banka Zdeslav Šantiæ, glavni ekonomist SG Splitske banke, te dodao da svako novo porezno optereæenje otvara prostor za jaèanje sive ekonomije. To znaèi, primjerice, da je krizni porez uveden u ljeto 2009. poveæao sivu ekonomiju. S tim da još nema toènih podataka o tome, pa nitko i ne zna je li siva ekonomije ublažila ili pogoršala ranjivost domaæega gospodarstva na krizu. Naime, iz istraživanja Deutsche Bank proizlazi da su zemlje s vrlo niskim ili vrlo visokim udjelom sive ekonomije imale znatno manji gospodarski pad od zemalja koje imaju sivu ekonomiju u prosjeènim okvirima. Tako zemlje s niskim udjelom sive ekonomije, od 10 do 12 posto, poput Austrije, Nizozemske i Francuske, u 2009. bilježe pad BDP-a izmeðu dva i èetiri posto.

 Na drugoj strani spektra su Grèka i Portugal, zemlje s visokim udjelom sive ekonomije u gospodarstvu, od 20 do 25 posto, koje su zabilježile pad BDP-a od jedan odnosno 2,6 posto. Najgore su prošle zemlje poput Njemaèke, koje nisu ni pretjerano 'poštene' ni 'nepoštene', a najnepovoljnija razina sive ekonomije, izraèunali su analitièari, toèno je 14,3 posto BDP-a. Sa svojih 14,6 posto, Njemaèka je upravo u toj najnepovoljnijoj zoni. Hrvatska je najbliža Italiji prema odnosu sive ekonomije i BDP-a. Italija ima udjel sive ekonomije veæi od 20 posto BDP-a i bilježi pad BDP-a od oko pet posto, dok za Hrvatsku možemo prihvatiti procjenu o udjelu sive ekonomije u BDP-u od 16 do 26 posto, a BDP je u 2009. pao za 5,8 posto.

www.love-shop.com.ua/
sribnapidkova.ua
www.profshina.kiev.ua/