Forex blog

Nadam se dionicama banaka nalik na opcije

Objavljeno: 19.09.2011., u kategoriji Forex blog

Malo igraèa
Razgovori amatera s profesionalcem znaju biti muèni. Profesionalci refleksno oèekuju da sugovornik traži savjet. Da blagoslovi amatersku analizu, ili da oponira. Baš sam mu to vidio u oèima, nevoljkost da sudjeluje i u èijoj odluci. "Ne tražim od tebe da se složiš sa mnom, ili da me odvratiš od odluke. Na kraju krajeva, poznato je da savjet ne tražim, niti bih ga dao", rekoh mu, i vidjelo se da mu je laknulo.
"Ali", nastavio sam, "nešto bih ipak htio èuti od tebe. Koliko ljudi danas igra na burzi?"
"Zavisi kako definiraš igru. Ako misliš na ljude koji su zaglavili, sad sjede na dionicama i nadaju se da æe ih za neko vrijeme uspjeti prodati…"
"Ma, ne mislim na njih. Koliko ih je koji se još batrgaju? Koliko ih odradi tri do pet transakcija mjeseèno?"
"Hm", razmišljao je oko minutu, malo gledao u strop, malo radio grimase, "mislim da takvih ima oko dvije tisuæe".
Duh Iz Banke i ja rekosmo mu da ima pravo odabrati pseudonim. U ozbiljnoj šali rekoh mu da pozdravi Anicu. Ili, ako ne zna tko je u njegovoj firmi Anica, dobro æe se zabaviti ako u širem društvu kolega s posla onako neobavezno kaže da mu je netko isprièao što je sve Anica radio po Hrvatskoj kako bi zaraðivao u Makedoniji, pa ako ima volje neka mi isprièa tko se preznojavao.

No… Nasumièno sam odabrao banku èija æu financijska izvješæa prvo pogledati, Societe Generale. Od 2000. do 2005. godine zaraðivali su od 3,41 do 10,88 eura po dionici, da bi isplaæivali dividendu najmanje 2,1 i najviše 4,5 eura; godine 2002. su 61 posto dobiti isplatili u dividendu. Od 2006. do 2010. dobit je iznosila od 0,45 do 10,94 eura. Odani isplati dividende isplatili su je i 2009. godine, kad su 25 centi od 45 centi dobiti isplatili dionièarima.Preslab sam igraè da bih mogao procijeniti kako æe europske banke koje pratim završiti ovu godinu, a bojim se da na cijelom svijetu nema više od deset ljudi koji znaju tko je i koliko izložen kojim dugovima, tko i koliko CDS-ovima. A novca za kupnju tuðih pogrešaka, raskalašenosti, ima. Èitam knjigu "The Shadow Market", u podnaslovu "How Sovereign Wealth Funds Secretly Dominate The Global Economy" (autor Eric J. Weiner, nakladnik Oneworld). Piše, McKinsey Global Institute predviða da æe vlade zemalja Azije i Perzijskog zaljeva, globalni hedge fondovi i private equityji do 2013. godine kontrolirati imovinu vrijednu 12,5 trilijuna funti. Koliko je to novca? Pa, oèekuje se da æe BDP Sjedinjenih Amerièkih Država 2013. godine biti 10,6 trilijuna, a po prognozama IMF-a BDP Europske unije bit æe 12 trilijuna. Citat završen. E, sad, može se reæi da su Grèka, Italija i druge države, i banke, u problemima, može se šaliti da problema nema jer ima tko æe sve to platiti, a može se reæi da problema i nema jer ima tko æe iskupiti grijehe, i ima jer smo veæ gledali i u životu i na filmu kako zvijer banku èija se dionica tržila po 170 dolara ne guta, nego prigriza, po 2 dolara. A ti uzmi ili ostavi.

Tko može spašavati?
S Duhom Iz Banke i prijateljem koji si još bira pseudonim šalio sam se da bi ekipa oko Bena iz džepa mogla izvaditi nekoliko trilijuna i pokloniti ih ekonomiji po slobodnom izboru (logièno bi bilo da izaberu Ameriku), ali nije poklanjanje ime igre. Šalili smo se da Kina može spasiti dva ili tri veæa, a Apple dva ili tri manja igraèa. Ali, budimo malo ozbiljni, spašavanje je pitanje predaje vlasti, silaska s trona, to jest cijene. A neki drugi igraèi sad su bogati, i mogu èekati. Amaterski se trudim procijeniti koliko neki posao vrijedi, a onda platiti bitno manje, no sklon sam prièekati da bogati odrede cijene banaka i shvatiti ih kao savjet.

* Ovaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju ni na bavljenje dionicama. Autor posjeduje HDEL-R-A, IPKK-R-A, TUHO-R-A, KODT-P-A, HBAS-R-A, LURA-R-A, STTB (Makedonija), PLNM (Srbija) i HLF (NYSE).

europosud.ua
rbt.com.ua
stuloff.com.ua/