Forex blog

Konverzija u eure sad, razlika za 10 godina

Objavljeno: 04.08.2011., u kategoriji Forex blog

Bankari i predstavnici Vlade u srijedu su seansu na temu kredita u švicarskim francima zbog sjednice Vlade morali odraditi u dva dijela, pri èemu je drugi poèeo tek u 17 sati. Premijerka Jadranka Kosor svakako je htjela sa sjednice Vlade izaæi s ohrabrujuæim porukama o rješenju riskirajuæi i nemušte interpretacije iz kojih baš nije bilo jasno na što se cilja.

Ukratko, Vlada je u srijedu dodatno zaoštrila retoriku i pritiske na banke. Korisnicima kredita u francima bi se, prema Vladinu planu, ponudila moguænost konverzije u eurske, i to tako da im se iznos rata vezanih obraèuna po teèaju CHF od prije sedam, osam mjeseci: 5,8 kuna ili 14-15 posto niže nego što je sada. Banke i korisnici kredita de facto bi trebali podijeliti negativne teèajne razlike, pri èemu bi teèajnu razliku glavnice kredita banka naplatila nakon deset godina – bez ukamaæivanja. Taj dug u osnovi tada i dospijeva, što znaèi ili ga platiti odjednom ili ga regulirati kroz novi kredit. Uz sve to, navodno se u prvoj rundi nije ni došlo do problema visine kamatne stope u sluèaju konverzije buduæi da je ona kod eurskih kredita viša.

U Vladi najavljuju da bi se uskoro trebao potpisati i Memorandum iako je plan oèito još nedoraðen. Plan je, prema premijerkinih rijeèi, prihvatila veæina banaka, a onima koje to nisu, priprijetila je da Vlada ima mehanizama koji bi ih mogli natjerati da još jednom razmisle.

Iznijela je i niz "detalja" vezanih uz zahtjeve Vlade, ali zbunjujuæe. Primjerice, najavila je da æe se “mijenjati zakon po kojem je odreðena najmanja kamata od èetiri posto” (?). Ustvrdila je i da oèekuje od banaka da veæ od 15. kolovoza poènu obraèunavati rate po izloženome modelu, premda æe bankari reæi kako je cijela operacija u kontekstu IT-a i administriranja zahtjevna i zahtijeva neko vrijeme za provedbu.

“Nema tu ni ekonomije ni bankarstva – èista politièka kampanja”, komentar je u koji se mogu sažeti prve reakcije financijaša. Na žalost, cijela je akcija i na razini projekta motiviranog socijalnom osjetljivošæu nekonzistentna i veoma dvojbena. Ako je posrijedi pomoæ i ako se situacija usporeðuje s elementarnom nepogodom onda bi važno bilo ciljati tu pomoæ, a ne je rasipati kupcima apartmana, drugi ili treæih stanova… Što je s korisnicima kredita u eurima kojima su rate porasle manje, ali su možda ostali bez posla. Ukratko, ozbiljan pristup zahtijevao bi analizu strukture (korisnika) kredita, pa i nešto forenzike, jer još uvijek je dio (nešto starijih) dužnika zapravo u plusu u odnosu na one koji su godinama skuplje plaæali svoje kredite.

Zaustavljanje jaèanja franka
Švicarska središnja banka (SNB) u srijedu je poduzela korake za zaustavljanje daljnjeg rasta teèaja franka jer, kažu, jaèanje nacionalne valute ugrožava razvoj gospodarstva i poveæava negativne rizike po cjenovnu stabilnost u zemlji. Ocijenjeno je da je franak "uvelike precijenjen". Teèaj franka se povukao s rekordno visokih razina na meðunarodnim tržištima nakon što je švicarska središnja banka snizila kamatne stope kako bi obuzdala njegov rast, no zabrinutosti o globalnom rastu mogle bi i dalje ogranièavati sklonost ulagaèa prema riziku i pružiti daljnju podršku franku. Euro je ojaèao više od dva posto tijekom dana prema franku, dosegnuvši 1,1149 franaka. Prije toga se nakratko spustio na rekordno niskih 1,0794 franaka. Dolar je takoðer ojaèao prema franku tijekom dana za više od 1,7 posto, na 0,77889 franaka s prijašnje razine od oko 0,7630 franaka. Švicarska središnja banka je objavila da je franak uvelike precijenjen, èime je ostavila prostora za daljnje intervencije.

love-shop.com.ua
sribnapidkova.ua
www.profshina.kiev.ua