Forex blog

Graðani, unatoè svemu, ne žele izaæi iz kredita u »švicarcima«

Objavljeno: 22.01.2011., u kategoriji Forex blog

»U kratkom roku postoji realna moguænost daljnjeg jaèanja švicarskog franka u odnosu prema jedinstvenoj europskoj valuti, ponajviše zbog daljnje uznemirenosti investitora stanjem javnih financija u perifernim èlanicama eurozone. Važno je istaknuti kako upravo u prvoj polovici godine navedene zemlje moraju refinancirati znaèajan iznos svojih obveza na meðunarodnim tržištima kapitala. Takoðer, i politièka nestabilnost u pojedinim europskim zemljama (npr. Belgija) pridonosi i posljednjem slabljenju eura«, istièe glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantiæ.

Prema njegovu mišljenju, teško je i predvidjeti buduæa kretanja teèaja švicarskog franka i eura.
 »U posljednje vrijeme kretanja na svjetskim deviznim tržištima definirana su veæim dijelom psihološkim faktorima i/ili politièkim odlukama (npr. dužnièka kriza u eurozoni, 'valutni rat'), a manjim dijelom fundamentalnim pokazateljima. Ipak, ne bi trebalo iznenaditi daljnje jaèanje franka u odnosu prema euru u sljedeæih pola godine. Meðutim, potrebno je istaknuti da se ne oèekuje znaèajnije slabljenje eura u odnosu prema trenutaènoj razini (1,25 franka za euro). Tako se oèekuje da vrijednost eura ne bi trebala znaèajnije pasti ispod razine od 1,20 franaka«, tvrdi Šantiæ.

Teèaj eura prema franku izravno ovisi o tome hoæe li se i kako sanirati dužnièka kriza u eurozoni.
»U osnovnom scenariju rješavanja dužnièke krize u eurozoni, koja ukljuèuje zadržavanje njena sadašnjeg oblika, ali uz puno stroži nadzor javnih financija te automatizirani sustav pomoæi èlanicama, u drugoj polovici godine može se oèekivati odreðeni oporavak eura prema glavnim svjetskim valutama«, tvrdi Šantiæ.

Nešto pesimistiènija je Zrinka Živkoviæ Matijeviæ, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisen Consultinga, koja za ovu godinu predviða relativno snažan franak. Na jaèanje franka utjecat æe nekoliko faktora.

Prvi je taj što æe švicarska središnja banka (SNB) vjerojatno prije Europske središnje banke (ECB) poveæati temeljnu kamatnu stopu, odnosnu stopu prema kojoj ostale banke posuðuju novac od središnje banke.

»Uz stabilizaciju unutrašnjeg tržišta ta bi mjera – koja predstavlja sužavanje kamatnog diferencijala prema eurozoni – u uvjetima novih šokova, poput nastavka dužnièke krize u susjednoj eurozoni, mogla dovesti do poveæane potražnje investitora za imovinom u francima. Nadalje, razmjeno jak èimbenik koji podržava jak franak je visoki višak švicarskog tekuæeg raèuna platne bilance od 10 posto u 2010. i 11 posto u 2011. godini«, ocijenila je Živkoviæ Matijeviæ.

Prema procjenama analitièara Raiffeisen banke, do kraja lipnja jedan franak prosjeèno æe vrijediti 1,3 eura. U treæem tromjeseèju oèekuje se pad teèaja na 1,23 eura za franak, a potkraj godine opet skok na 1,28 eura za franak. Što se tièe teèaja kune prema euru, u prvom tromjeseèju on bi trebao iznositi 5,71 kunu za euro. Od travnja do srpnja teèaj bi mogao pasti na 5,68 kuna. Meðutim, u treæem tromjeseèju dolazi šok – franak probija rekordnu razinu od šest kuna. Kraj godine donosi pad teèaja na 5,82 kune za franak.

Slabljenje kune i eura prema švicarskom franku u posljednjih je dvije godine izazvalo nekoliko faktora. Prvi je, dakako, globalna financijska kriza.

 »Švicarski se franak tradicionalno, uz amerièki dolar, percipira kao najsigurnija svjetska valuta, pa stoga ne treba iznenaðivati njegovo jaèanje od izbijanja globalne financijske krize. Takoðer, u predkriznim je vremenima velik utjecaj na vrijednost 'švicarca' imao i tzv. carry trade, odnosno povoljno zaduživanje u francima i onda ulaganje tih sredstava u imovinu denominiranu u drugim valutama s veæim prinosom«, pojašnjava Zdeslav Šantiæ. Sigurnost švicarskog franka potvrdila se i u ovoj krizi. Naime, za razliku od ostatka svijeta, Švicarska krizu praktièki nije ni osjetila.

»S procijenjenim gospodarskim rastom od 2,7 posto u prošloj godini Švicarska je postigla jedan posto veæi rast od susjeda iz eurozone. Financijski sustav, prije svega bankovni, uspješnije je prebrodio krizu od financijskog sustava u SAD-u, Njemaèkoj ili Velikoj Britaniji, a pad gospodarstva u 2009. godini od 1,9 posto bio je znatno blaži u odnosu prema padu od 4,1 posto u eurozoni. Pritom su dva osnovna èimbenika djelovala na ublažavanje recesije; prvi je izuzetno labavljenje monetarne politike središnje banke, a drugi je zadržavanje solidne potražnje za švicarskim visoko izvoznim proizvodima, poput hrane ili farmaceutskih proizvoda, proizvoda visoke dodane vrijednosti i kvalitete«, istièe Zrinka Živkoviæ Matijeviæ.

»Ova europska država nema problema s javnim financijama, proraèunski viškovi u razdoblju od 2005. do 2008. zamijenjeni su manjkom od svega 0,2 posto u 2009. godini, a u 2010. i 2011. godini oèekujemo njegovo blago pogoršanje na 0,4 posto odnosno 0,8 posto BDP-a. Istodobno, razmjerno nizak omjer javnog duga i BDP-a od približno 45 posto trebao bi ostati stabilan u predstojeæim godinama. Nema sumnje da æe Švicarska sigurno potvrditi status države stalnog sigurnog utoèišta, što je jedan od glavnih èimbenika aprecijacijskih pritisaka na franak«, dodaje Živkoviæ Matijeviæ.

A snažnu aprecijaciju, odnosno jaèanje franka, švicarska je središnja banka unazad dvije godine pokušala sprijeèiti deviznim intervencijama, ne žaleæi pritom novca. Meðutim, bez veæih uspjeha, jer je teèaj eura prema franku samo nizao nove povijesne minimume. Posljedica deviznih intervencija bio je rast meðunarodnih prièuva Švicarske s 49,1 milijardi eura potkraj 2008. na 91,5 milijardi eura godinu dana kasnije. Tijekom 2010. devizne rezerve popele su se na približno 165 milijardi eura ili 50 posto BDP-a. Uz to, stvoren je višak novca na tržištu što je dovelo do snažnog pada kamatnih stopa.

Ocjenivši da nema prijetnji konkurentnosti izvoza ni deflaciji te uz èinjenicu da je dugoroèni interes Švicarske zadržavanje položaja sigurne luke za inozemni kapital, švicarska središnja banka je u drugoj polovici lipnja napustila devizne intervencije kao instrument monetarne politike. S razina iznad 1,50 franaka za euro teèaj se do kraja godine spustio na povijesno najniže razine, ispod 1,25 franka za euro što je 16 posto u odnosu prema kraju 2009. godine.

 Dok se Švicarska kupala u novcu, na istoku Europe mnogi su proklinjali dan kad su uzeli kredit vezan uz švicarski franak. Po pitanju udjela kredita vezanih uz švicarski franak prednjaèi Maðarska, gdje procjene upuæuju kako oni èine i više od 30 posto ukupnog kreditnog portfelja. »Nakon Maðarske, slijede Poljska i Hrvatska s oko 15 posto udjela u ukupnom kreditnom portfelju. Ostale zemlje u regiji nemaju vidljiviju zastupljenost kredita vezanih u francima u ukupnom portfelju«, kazao je Zdeslav Šantiæ.

Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a za treæe tromjeseèje 2010. godine, udio kredita vezanih uz franak sektora stanovništva i trgovaèkih društava na razini cjelokupnog bankovnog sustava pao je na 13 posto.

»Najviši udio kredita u švicarskim francima kod sektora poduzeæa i stanovništva od 27 posto bio je u 2007. godini. S obzirom na navedeno te èinjenicu da je bankovni sustav visoko kapitaliziran i stabilan, ne oèekujem negativne posljedice u hrvatskim bankama«, kazala je Zrinka Živkoviæ Matijeviæ. Podsjetimo, veæina je banaka ukinula kredite u francima još 2008. godine.

Meðu vodeæim hrvatskim bankama može se doznati kako im dužnici u »švicarcima« za sada ne predstavljaju problem. Meðutim, moguænost izbijanja problema ozbiljno se shvaæa.

Banke bez problema u naplati kredita

 U vodeæoj Zagrebaèkoj banci udjel kredita u švicarskim francima u ukupnom kreditnom portfelju potkraj 2010. iznosio je 11 posto. »Od ukupnog broja graðana koji imaju kredit u Zagrebaèkoj banci, svega njih pet posto ima kredite vezane uz franak«, istièu u Zabi. »U ovom trenutku razina otplate kredita je na razini oèekivanja, ali ne primjeæuju se znaèajnija odstupanja otplate navedenih kredita u odnosu prema ostalim kreditima vezanim uz drugu valutu«, dodaju u toj banci. Zagrebaèka banka nudi moguænost konverzije kredita u eure uz pripadajuæu kamatnu stopu za stambene i gotovinske kredite. »Što se tièe prelaska iz švicarskog franka u eurske kredite, ne bilježimo znaèajnije brojke. Promjena valute kredita iz franka u euro takoðer je trenutaèno moguæa uz plaæanje jednokratne naknade od 300 kuna«, tvrde u Zabi. U toj banci smatraju da je bolje rješenje, ako je klijentu teško otplaæivati veæe rate nastale zbog rasta teèaja, privremeno produljiti rok kredita i promijeniti naèin otplate kako bi se smanjilo mjeseèno optereæenje. Takoðer savjetuju da se prati teèaj švicarskog franka kako bi se eventualna odluka o konverziji u euro donijela u fazi pada teèaja franka. »Odluka o promjeni valute iskljuèivo je na klijentu, kao što je bila i u trenutku podizanja kredita«, tvrde u Zabi.  Nekih znaèajnih problema u naplati kredita u »švicarcima« meðu graðanima ne bilježe ni u Privrednoj banci Zagreb. »Naplate se kreæu u granicama oèekivanog s obzirom na ekonomsku situaciju u zemlji, a do sada je bilo malo konverzija kredita iz švicarskog franka u euro«, kazali su u PBZ-u. U Raiffeisen banci nisu željeli otkriti konkretne brojke o zaduženosti klijenata-fizièkih osoba u »švicarcima«. Poruèuju samo kako je u posljednje vrijeme interes klijenata za prebacivanjem kredita iz švicarskih franaka u eure zanemariv.

U sektoru graðanstva klijenti Splitske banke zaduženi u francima s obzirom na ukupan portfelj dosežu oko 14 posto. »U poslovanju s pravnim osobama taj je postotak jedva tri posto i tu se ne bilježe nikakvi problemi s otplatom. Konverzija nije bilo ni u jednom sektoru, a ukupan udio kredita u francima u lošim kreditima iznosi oko 15 posto«, kazala je glasnogovrnica Splitske banke Silvija Bareša. Kreditima u švicarskoj valuti ponajviše je izložena Erste banka. »Udio kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u ukupnom portfelju Sektora graðanstva iznosi oko 26 posto. U ukupnom portfelju Sektora gospodarstva udio kredita iznosi oko osam posto«, kažu u Erste banci. Veæina kredita vezanih uz švicarski franak odnosi se na stambene kredite pri èemu je udio »loših« stambenih kredita vezanih uz tu valutu nešto veæi od ukupnog udjela tzv. problematiènih stambenih kredita. Za razliku od Zabe i PBZ-a u Erste banci tvrde kako su u posljednje vrijeme primijetili nešto veæi broj poziva klijenata koji se interesiraju za moguænost konverzije kredita u euro. »Meðutim, ako govorimo o broju realiziranih konverzija u konaènici, onda možemo reæi da nismo zabilježili neke znaèajnije promjene u odnosu prema uobièajenim trendovima i da je rijeè o malom broju klijenata koji su iskoristili tu moguænost«, tvrde u Ersteu. U toj banci konverzija u euro naplaæuje se s 0,1 posto vrijednosti kredita.

www.meta-osvita.com
www.vanco.com.ua/
docservis.com.ua