Forex blog

Forex: Prijevara teška 100 milijuna kuna

Objavljeno: 11.02.2010., u kategoriji Forex blog

Više od tisuæu hrvatskih graðana u posljednje dvije godine olakšano je za stotinjak milijuna kuna kroz tzv. forex ulaganja, odnosno novu verziju klasiène piramidalne prijevare. D. L., 44-godišnji zagrebaèki ugostitelj, za Nacional je opisao svoj sluèaj: “Prijatelj mi se tjednima hvalio kako je nedavno uložio svoju ušteðevinu u svjetsko trgovanje devizama i da svaki mjesec dobiva dobit višestruko veæu od oroèivanja u banci ili ulaganja u dionice. Njegovo iskustvo i mene je uvjerilo da uložim novac u to, pa sam u kafiæu upoznao njegova financijskog savjetnika koji je povezan s iskusnim brokerima. Potpisali smo ugovor i ja sam na raèun tvrtke èiji sam postao èlan uplatio deset tisuæa eura. Prvih nekoliko mjeseci i meni su redovito stizali novci, ali najednom je sve to stalo. Prijatelj je u meðuvremenu podignuo svoj ulog, a njegov financijski savjetnik veæ mi se mjesecima ne javlja na telefone. U firmi èiji sam postao èlan nema nikoga i shvatio sam da sam prevaren.”


Sliènu prièu za Nacional je isprièala i 39-godišnja službenica Sanja koja je nakon majèine smrti prodala njezin stan i veæi dio novca uložila u forex: “Mislila sam oroèiti novac od prodaje stana, ali me kolegica s posla uvjeravala da se ulaganjem u forex može zaraditi puno više. Buduæi da sam bila sumnjièava, odvela me na seminar u hotel ‘Antunoviæ’, gdje su mi neki ljudi za koje je ona govorila da su iskusni brokeri tvrdili da je rizik minimalan i da u svakom trenutku mogu dobiti natrag svoj ulog. Na kraju sam ostala bez cjelokupnog iznosa.” Iako je cijeli financijski lanac sreæe poèeo pucati još potkraj prošle godine, brojni naivni hrvatski ulagaèi još se nadaju povratu uloženog novca jer hrvatska policija i mjerodavne financijske službe gotovo uopæe ne istražuju najnoviju sofisticiranu prijevaru, a organizatori brojnih prijevara i dalje su na slobodi. A mali ulagaèi, ljudi koji su stotine tisuæa kuna “uložili” u trgovinu na svjetskom deviznom tržištu, veæ mjesecima posjeæuju posrednike koji su takoðer prevareni. Trenutaèno u pol icijska izvješæa ulaze tek statistièki podaci o prijet- njama, ucjenama i potezanju oružja, odnosno pokušajima da prevareni ulagaèi vrate barem dio novca koji je, èini se, nepovratno nestao.

Nacionalu se proteklih dana obratila skupina ulagaèa i posrednika koji veæ mjesecima oèekuju povrat novca i policijsko-pravosudni epilog oèite prijevare. Meðutim, iako su neki od njih veæ predali kaznene prijave i sudski blokirali neke tvrtke s vrha piramide, mjerodavn državne institucije po njihovu mišljenju nisu poduzele ništa da ih zaštite, upozore ili – sankcioniraju varalice. “Svaki dan primam telefonske pozive u kojima mi ljudi prijete i traže da im vratim njihov novac, a nedavno je jedan èovjek izvukao pištolj i zahtijevao da mu vratim novac koji je uložio. Jedva sam mu objasnio da sam i ja prevaren i da njegova novca jednostavno nema”, rekao je za Nacional zagrebaèki posrednik koji je molio da ostane neimenovan. Prema dosad utvrðenim èinjenicama, iza veæine prijevara u Hrvatskoj stoji dvojac dosad nepoznat široj javnosti: 31-godišnji Goran Pavloviæ i 50-godišnji Tomislav Prliæ. Njih su dvojica bili na èelu golemog lanca koji je u tri godine od gotovo tisuæu lakovjernih hrvatskih graðana izvukao više od stotinu milijuna kuna, a tom novcu danas je teško uæi u trag. Koliki je toèan broj prevarenih i koliko je novca ukupno izvuèeno, zasad još nije utvrðeno, jer se, kao što je to uobièajeno u sliènim piramidalnim shemama, mnogi prevareni srame priznati da su bili žrtve varalica, a neki su i svjesni da je posao ipak bio protuzakonit. Za to vrijeme mnogi od njih strahuju i zbog sumnji da su varalice veæ odavno “poèistili” sve raèune preko kojih su poslovali u Hrvatskoj, ali i da neki od njih imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine pa bi mogli ostati nedostupni hrvatskom pravosuðu.

Obojica varalica desecima graðana predstavljali su se kao vlasnici zagrebaèke tvrtke “Capys”, na èije se telefone veæ danima nitko ne javlja. U središtu prijevare je forex – kupoprodaja deviza na inozemnom tržištu. Od 2006. do danas na mnogim je internetskim stranicama, u oglasnicima, ali i usmenom predajom snažno se reklamira novi model ulaganja koji omoguæuje brzo “oploðivanje” kapitala, odnosno zaradu od 100 do 150 posto godišnje. Naivcima su samozvani “financijski eksperti” objašnjavali da je rijeè o tržištu devizama koje banke iz sebiènih razloga drže za sebe, tvrdeæi da æe se još 2009. ili 2010. u Hrvatskoj liberalizirati tržište i da æe takvo trgovanje postati posve legalno. Dotad, objašnjavali su lakovjernicima, jedini naèin da se na brzinu oplodi kapital jest da trguju putem raèuna otvorenih u inozemstvu ili preko domaæih tvrtki u kojima bi uplatom postali èlanovi društva. Iako su takve piramidalne sheme u raznim državama razotkrivene još prije nekoliko godina, u Hrvatsku su vijesti oèito stizale sa zakašnjenjem, pa su u protekle tri godine u sustav ušle stotine graðana iz cijele Hrvatske: “sveuèilišni profesori, policajci, ekonomisti, poduzetnici… svi su oni preko mene odluèili oploditi svoj novac”, reklamirao je sam sebe jedan od hrvatskih posrednika na internetskim forumima. Nove èlanove posrednici su nalazili na dva naèina. Prvi je klasiènom usmenom predajom, gdje su posrednici vrbovali nove èlanove koji su potom u sustav ukljuèivali svoju obitelj, rodbinu, prijatelje i poslovne partnere.

Goran PavloviæGoran Pavloviæ

Svakom novom ulagaèu predstavljana su iskustva osoba koje su veæ bile ukljuèene u shemu, a koje su “veæ višestruko oplodile svoj kapital i dopustile da novac radi za njih”. Anja, 52-godišnja Zagrepèanka, pristala je za Nacional isprièati svoje iskustvo s forexom samo pod uvjetom da ne otkrijemo njezin identitet: “Od poèetka sam sumnjala u financijski inženjering, ali me roðakinja danima nagovarala i na kraju sam uložila 5000 eura. Mužu to nisam ni rekla i on ni danas ne zna da sam izgubila toliki novac. Moju roðakinju takoðer je sram i osjeæa krivnju, ali znam da mi nikako ne može pomoæi jer je i ona ostala bez svog novca”, opisala je u telefonskom razgovoru. Drugi naèin prikupljanja novih èlanova bio je preko internetskih stranica i foruma na kojima su se anonimni posrednici predstavljali kao “financijski konzultanti” i nudili savjete za ulaganja. Buduæi da je prema hrvatskim zakonima trgovanje na forexu zabranjeno, mnogi posrednici iskoristili su svojevrsnu rupu u zakonu organizirajuæi seminare o financijskim ulaganjima u raznim hrvatskim hotelima. Cijena jednodnevnog ili dvodnevnog “seminara” u Zagrebu ili Opatiji stajala je 3 do 4 tisuæe kuna po sudioniku, a graðanima je nakon odslušanih savjeta potiho sugerirano da ipak postoje naèini na koje se mogu zaobiæi striktni hrvatski zakoni koji “štite interese banaka”. Sustav je bio tako organiziran da su posrednici otvarali i po nekoliko tvrtki u kojima bi ulagaèi uplatom uloga postajali èlanovi društva.

Te bi tvrtke potom prikupljeni novac legalnim putem uplaæivale na raèune drugih tvrtki u lancu, u kojima su navodno radili “iskusni brokeri” èiji je zadatak bio da u što kraæem roku višestruko oplode povjereni im novac. Graðanima je bilo objašnjavano da oni prikupljeni novac plasiraju na inozemne raèune, otkud je moguæe izravno trgovanje na forexu, svjetskom tržištu deviza, ili da to rade uz pomoæ pouzdanih ljudi u hrvatskim bankama koje pod odreðenim uvjetima mogu trgovati devizama. Zbog zakonskih ogranièenja u ugovorima izmeðu graðana i posrednièkih tvrtki ili posrednika i drugih tvrtki u lancu nigdje se izrijekom nije spominjao forex, pa su mnogi tako sklopljeni ugovori pravno nedoreèeni i u eventualnim pojedinaènim sudskim parnicama bit æe vrlo teško dokazati prijevaru. “Još od poèetka bio sam jako sumnjièav prema svemu, ali su me dva prijatelja uvjeravala da stvar funkcionira i da im se veæ godinu dana uplaæuje dobit. Tomislav Prliæ predstavljao nam se kao iskusni financijski struènjak koji se školovao u SAD-u, obuèavao brokere nekoliko hrvatskih banaka, a nama je tvrdio da zastupa japansku banku Mizuho koja bi u Hrvatskoj trebala otvoriti podružnicu. Bio je slatkorjeèiv i doista se èinilo kao da ima veliko financijsko iskustvo. Nekoliko smo se puta sastajali u uredu tvrtke ‘Capys’ u Preèkom, a ponekad i u kafiæu. Najgore je to što sam potpao pod utjecaj svojih prijatelja koji su danas i sami svjesni da su prevareni”, rekao je za Nacional zagrebaèki poduzetnik koji, naravno, takoðer ne želi da javnost dozna tko je on. Glavni mamac za mnoge graðane bila su upravo iskustva drugih ulagaèa, kojima je u ranoj fazi doista isplaæivana “dobit”, odnosno novèani iznosi za koje je i danas teško utvrditi je li to bio novac novih ulagaèa, što bi upuæivalo na klasiènu piramidalnu shemu, ili novac koji je zapravo bio uložena glavnica. Buduæi da su Hrvatskom protekle tri godine krstarili deseci posrednika, moguæe je da su u igri bile obje varijante, a možda su neki èak i pokušali trgovati na riziènom deviznom tržištu, ali su zbog vlastitog neznanja i nestruènosti izgubili povjereni im novac.

Dok je u Hrvatskoj cijeli sustav bio još u ranoj fazi, u raznim zemljama Europske unije takvi su lanci polako bivali razotkrivani ili se sustav veæ urušio. Tako je veæ u svibnju 2008. u Finskoj buknuo veliki skandal kad je otkriveno da je investicijski fond WinCapita tisuæe svojih sugraðana olakšao za stotinjak milijuna eura. Policijskom i financijskom istragom utvrðeno je da èelni ljudi finskog fonda zapravo ništa nisu uložili na devizno tržište, nego su milijuni eura prebaèeni u tajne fondove u Britaniji i Španjolskoj. Tek potkraj prošle godine poèeo je pucati i hrvatski sustav: zbog svjetske financijske krize i zasiæenosti “tržišta” svakog je dana bilo sve manje novih ulagaèa, pa su neki od ranijih ulagaèa bili neugodno iznenaðeni kad su im dotad redovite uplate dobiti poèele kasniti ili potpuno izostale. Dodatno šokirani bili su kad su poèeli sumnjati u cijelu prièu, pa su od svojih posrednika zatražili povrat glavnice i raskid ugovora. Posrednici koji su dotad bili uvijek dostupni prestajali su odgovarati na telefonske pozive zabrinutih, a kad bi ih i uspjeli dobiti, jedina utjeha bio im je odgovor da je uloženi kapital moguæe vratiti tek po isteku ugovornog roka od tri, šest ili devet mjeseci. “Naslušali smo se raznih prièa kad smo tražili da nam vrate naš uloženi novac: banke ne rade zbog praznika, novac je transferiran iz inozemstva, ali se zaglavio u domaæoj banci, momentalno smo na nuli, ali ovog tjedna stiže dobit i mnoge druge laži slušali smo mjesecima. A vlastitom istragom utvrdili smo da je Prliæ sa svojom nevjenèanom suprugom, njezinim bratom i njegovom suprugom Novu godinu proslavio u Monte Carlu, trošeæi naš novac po hotelima, kockarnicama i restoranima”, kaže za Nacional 47-godišnja Rijeèanka koja se srami svoje naivnosti – u posljednje dvije godine izgubila je cijelu životnu ušteðevinu od 25.000 eura, ali trenutaèno najviše strahuje od pomisli da za to doznaju njezina rodbina i prijatelji. Prije nekoliko mjeseci u Hrvatskoj se sustav urušio u èak dvije velike tvrtke ukljuèene u aferu: tvrtka “Capys iter d.o.o.” okupljala je nekoliko stotina malih ulagaèa èiji je zajednièki ulog premašivao 30 milijuna kuna.

Tomislav PrliæTomislav Prliæ

U drugoj tvrtki, “Acron grupa d.o.o.”, više od èetiri stotine graðana prikupilo je 70 milijuna kuna. Èelnici obiju tvrtki, koji su takoðer nasamareni od krupnijih igraèa, te su iznose uplaæivali na raèun gotovo nepoznate zagrebaèke tvrtke “Capys d.o.o.”, koja je navodno služila kao glavna poveznica izmeðu malih ulagaèa i iskusnih deviznih brokera. Prema iskustvima graðana koji su se obratili Nacionalu, iza “Capysa”, kojemu je osnivaè 24-godišnji Alan Pokupèiæ a direktorica 27-godišnja Andrea Hurèak, zapravo su 31-godišnji Goran Pavloviæ i 50-godišnji Tomislav Prliæ. Za Pavloviæa se zna samo da živi negdje na podruèju Samobora i da je formalno vlasnik tvrtke “Grassor”, koja je lani imala prihod od 2 milijuna kuna, a Prliæ navodno živi u zagrebaèkom naselju Gajnice. Kad su ljudi koji su svoj novac uložili preko “Acron grupe” i “Capys itera” poèeli negodovati zbog kašnjenja isplata, èelnici tih tvrtki upuæivali su ih na Pavloviæa i Prliæa koji su, iako se formalno u dokumentaciji nigdje ne vode kao službene osobe, oèito bili glavni financijski èarobnjaci tvrtke “Capys”. Pavloviæ i Prliæ tako su posljednjih nekoliko mjeseci primili desetke graðana u uredu tvrtke u Petrovaradinskoj ulici, ispred koje su ih èuvali zaštitari. Obojica su zabrinutim graðanima tvrdili da nema nikakve prijevare, te da æe im novac biti isplaæen za nekoliko mjeseci. Neki mali ulagaèi nakon višemjeseènog èekanja izgubili su strpljenje pa su se za pomoæ obratili medijima. Tako je ljetos osvanula prièa o “Acron grupi”, èiji su èelnici optuženi za financijsku prijevaru. Na takve optužbe oni su odgovorili da su i sami prevareni, odnosno da su od tvrtke “Capys” još u ožujku zatražili raskid ugovora i povrat 56 milijuna kuna. Buduæi da se ni nakon medijskih napisa ništa nije dogodilo, èelnici “Capys itera” i “Acron grupe” zabrinuli su se da æe oni i njihovi ulagaèi ostati bez uloženog novca, jer su iz raznih izvora èuli da èelnici “Capysa” ubrzano prebacuju novac sa svojih raèuna na raèune drugih, posve nepoznatih tvrtki, te da su neki od tih “brokera” državljani BiH te da u svakom trenutku mogu prijeæi državnu granicu i zauvijek pobjeæi od kaznene odgovornosti.

Tako je tvrtka “Capys iter”, odnosno njezin vlasnik Ratko Sopiæ još poèetkom srpnja u zagrebaèkoj policiji podnio kaznene prijave protiv èelnika tvrtke “Capys”, a uskoro je na zagrebaèkom Trgovaèkom sudu zatražio da se “Capysu” privremeno hitno blokiraju svi bankarski raèuni. Sud je sredinom srpnja to i uèinio, a uskoro su slièan prijedlog sudu podnijeli i èelnici “Acron grupe”. Policija i mjerodavne financijske institucije o tom sluèaju još se nisu ni oglasile, a kamoli poduzele konkretne akcije, što stotinama hrvatskih malih ulagaèa svakodnevno oduzima nadu da æe ikad vratiti svoje ušteðevine. Neki od njih veæ su shvatili da su prevareni, ali još vjeruju da novac nije nepovratno izgubljen. Neki su svjesni da su pravno u teškoj situaciji, jer su potpisali loše sroèene ugovore u kojima se forex nigdje ne spominje, ali je naznaèena moguænost velikog rizika i gubitka uloženog novca. Treæi su pak shvatili da su pogriješili jer su tajno otvarali bankovne raèune u inozemstvu i tako sebe doveli na krivu stranu zakona, a varalicama omoguæili da im hrvatsko pravosuðe ne može ništa jer se prijevara, ako se uopæe ikad i dokaže, nije dogodila u Hrvatskoj. Oni poduzetniji uspostavili su kontakt s japanskom bankom Mizuho, èiji su im predstavnici objasnili da nemaju nikakvog predstavnika u Hrvatskoj i da tu ne planiraju otvoriti podružnicu, a doznali su i da su krupni igraèi veæ odavno tuði novac “poèistili” s hrvatskih raèuna. U svakom sluèaju, konaène razmjere najnovije piramidalne prijevare trebali bi utvrditi policija i sudovi, no, iz sadašnje perspektive, povrat gomile uloženog novca i kažnjavanje glavnih organizatora prijevare teško je ili gotovo nemoguæe oèekivati.

mexes.com.ua/
www.yarema.ua/
emozzi.com.ua/